Mnogi ljudi znaju da postoji svijet izvan Microsofta i Windowsa, međutim samo manjina je prihvatila alternativu. Linux operativni sustavi dobra su i kvalitetna alternativa za Windowse.
Jednom kada sam se prebacio na Linux oduševio sam se stabilnošću, sigurnošću i brzinom tog operativnog sustava. Sve što je potrebno je podesit neke osnovne postavke na početku i to je to. Ubrzo sam postao open source ‘guru’, sa Windowsa sam na Linux prebacio barem 25 ljudi u godini dana.
Svi su redom bili oduševljeni, nisu mogli vjerovati da postoji tako dobra, a istovremeno besplatna alternativa Windowsima. Nema stvarne slobode i nezavisnosti bez slobodnog/besplatnog/otvorenog softvera. Postoji način da ljudi pronađu oslobođenje od Microsofta i njegove korporacije kojoj naša država godišnje samo na licence daje odnosno baca preko 210 milijuna kuna. Taj način/rješenje zove se Linux.
Njemački grad München prepoznao je otvoreni softver kao jednostavan način da se riješi plaćanja softverskog reketa Microsoftu. Minhenska gradska skupština prihvatila je taj plan 2003. godine. 2006. počela je njegova implementacija. Prvi dio projekta bio je prebacivanje računala sa Microsoft Office-a na Open Office. Kada imate 14.000 računala i pomnožite to sa cijenom licence za svakog od njih dolazite do impresivnih brojeva, 31.12.2009. dovršeno je prebacivanje svih 14.000 računala sa Microsoft na Open Office.
Istovremeno 3000 računala prebačeno je u potpunosti na Linux. A u roku 2 godine planira se prebacivanje 80+% računala na Linux. Nemojte misliti da je to išlo lagano – ljenost, predrasude i pokušaji Microsofta da to zaustavi bili su uporni, ali na sreću bezuspješni. Mala grupa Linux entuzijasta uspjeva u onome za što su Microsoft i njihovi sistem administratori godinama tvrdili da je nemoguće.
Njihov “Zavod za zapošljavanje” (Bundesagentur für Arbeit) također je prebacio 14.000 svojih desktop računala na Linux. A najveća migracija u Europi dogodila se u Njemačkim željeznicama (Deutche Bahn) gdje je 55.000 Windows kompjutera prebačeno na Linux. Francuska policija također je prešla na Linux i to joj je smanjilo rashode u informatičkom sektoru za 70% bez smanjivanja ulaganja u ljude i opremu – “Dvije najveće razlike su ikone i igre. Igre nam nisu prioritet. Rekao je potpukovnik Guimard”. Također na Linuxu je 1000 kompjutera u Francuskoj narodnoj skupštini.
Slična se situacija dogodila i u Brazilu, tamo je država godišnje samo za Windows licence morala plaćati 1,2 milijarde dolara. Tada je donesena odluka da se sve državne institucije prebace na Linux, ta odluka uspješno se provodi tako da danas 52 milijuna Brazilaca u školama koristi Linux. Makedonska i Gruzijska vlada također su stavile Linux na sva školska računala. Razlozi za prelazak su očiti. Moj je san da jednog dana državna i lokalna administracija, te škole i visoka učilišta u Hrvatskoj naprave prelazak na Linux.
Mislim da je suludo davati stotine milijuna kuna stranoj korporaciji kada je moguće imati besplatnu, odnosno znatno jeftiniju alternativu. Bolje je da se 1/5 sredstava koja trenutno odlazi Microsoftu daju lokalnim održavateljima sustava, nego da stotine milijuna kuna odlaze Billu Gatesu.
Bitno je napomenuti da je prelazak na otvorene (open source) sustave dio progresivne ekonomske politike kojoj je cilj smanjenje proračunskog deficita, odnosno općenito proračunskih rashoda i istovremenog smanjenja državnih nameta (poreza).
“Draža im je klasika – vrpce i škare, dok sijevaju blicevi fotoaparata, a mogućnost da računala (koja posredno ili neposredno koristi 370 tisuća zaposlenih u javnoj upravi i obrani, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, te 400 tisuća učenika i studenata) budu pogonjena besplatnim, lako dostupnim softverom – daleka je utopija. Zločesti bi rekli zato što je provizija 10 posto od nule – nula.
Tek odnedavno se sramežljivo pojavljuju udžbenici za srednje škole u kojima se spominju programi otvorenog koda. Zašto se u državnim obrazovnim institucijama i ustanovama stvara vojska budućih korisnika/ovisnika proizvoda jedne jedine strane komercijalne softverske tvrtke, moglo bi se reći i da je sigurnosno pitanje.” članak iz Slobodne Dalmacije pod naslovom “U Hrvatskoj za Linux prozori zatvoreni“.
Cijela Konzumova prodajna mreža vrti se na Linux distribuciji Red Hat (prizor iz superkonzuma u Španskom).
Ivan Pernar blog 
Dragi spisatelju! Imas moju podrsku… Otvoreni softver odlično je mjesto za rezanje troškova i preusmjeravanje prema bitnijim stvarima.
Ooo veliki guru i spasitelju Hrvatske Ivane Pernaru,
evo i ja bih izrazio moju podrsku inicijative prebacivanja prije svega drzavnog IT sektora na neku Linux distribuciju.
Nemoraš mi tepati :P, dovoljno je da se skinemo sa majkrošrota ;))