Naša centralna banka (HNB) ne funkcionira kao ostale centralne banke, te umjesto da izravno posuđuje novac poslovnim (komercijalnim) bankama, traži od njih da se vani zadužuju u eurima koje potom kod HNB-a mijenjaju u kune. Drugim riječima umjesto kao banka HNB funkcionira kao mjenjačnica (sličan monetarni model odveo je i Argentinu do financijskog sloma). Zbog toga svi krediti imaju valutnu klauzulu, budući da novac pušten u opticaj ima pokriće u vanjskom dugu.
Zašto HNB ne želi izravno posuditi kune domaćim bankama? Zato jer želi održati kunu nerealno jakom. Posljedice toga su višestruke. Prva je da kuna jest jaka, ali zato imamo i nerealno velik vanjski dug, koji nije posljedica same potrošnje, nego je dobrim djelom nastao radi održanja tečaja (subvencioniranja uvoza).
Budući da je kuna nerealno jaka naši proizvodi nisu konkurentni u odnosu na strane. Posljedično dolazi do raspada proizvodnje i rasta nezaposlenosti, te masovnog uvoza svega i svačega. Umjesto normalne ekonomije imamo tzv. ‘kasino ekonomiju’ (ne stvaraju se nove vrijednosti), nego se trguje uvoznom robom. Nema gospodarskog rasta.
Budući da banke vani uvijek moraju vratiti više novca nego su posudile, dolazi do toga da se zadužujemo kako bi vraćali dugove, a ne zato da bi ostvarili gospodarski rast. Drugim riječima iako je inflacija jako niska, odnosno količina novca u opticaju zanemarivo raste (2% godišnje), vanjski i unutarnji dug rastu eksponencionalno (izrazito brzo). Takav monetarni model je dugoročno neodrživ – to je odlično objasnio i akademik Baletić.
Zato nam se raspada ekonomija, a nezaposlenost i siromaštvo rastu. Ono što tražimo jest da Hrvatska narodna banka opet preuzme ulogu centralne banke (ulogu puštanja novca u opticaj), a ne da samo pretvara strane valute u kune i obrnuto (da ima ulogu mjenjačnice). Zajedno sa tim tražimo i ukidanje valutne klauzule.
Neoboriv dokaz za neodrživost monetarnog modela u kojem novac u opticaj ulazi jedino kao dug i to vanjski koji se preljeva u unutarnji je trenutno stanje u zemlji. Naime, u takvom monetarnom modelu dug uvijek raste puno brže od novčane mase (4-5 puta), što nužno dovodi do kreditne krize. Zadnji podaci iz biltena HNB-a govore nam da je krajem svibnja 2011. bilo ukupno 213 mlrd kuna depozita u bankama, a da smo bankama bili dužni 307 mlrd kuna. Ako je dug prema bankama za 94 mlrd kuna veći od ukupnih depozita, a kamata na dug (kredit) uvijek 2-3 puta veća od kamate na depozit, sasvim je jasno da će sa vremenom stanje biti sve gore.
Budući da je razlika između ukupnog duga prema bankama i depozita u njima svakim danom sve veća, sve je više blokada i ovrha, zato je trenutno blokirano 220.000 građana i 80.000 poduzeća, a svakoga dana novi građani bivaju razvlašteni od svoje imovine putem ljudožderskih ovrha. Napomene radi, dospjeli, a nepodmireni nalozi za plaćanje pravnih osoba (tzv. nelikvidnost) trenutno iznose 40 mlrd kuna i svaki mjesec rastu za milijardu.
Ako se monetarni model ne promjeni, naša zemlja i narod će biti opljačkani i razvlašteni od vlastite imovine. Kojekakvi lažni proroci (Kosor, Milanović, Čačić), koji zagovaraju trenutni monetarni model i tvrde da je on najbolji za našu zemlju, zapravo gledaju ljude u oči i lažu ih jer su itekako svjesni toga da će ovaj model uništiti našu zemlju i baciti naš narod na koljena, taj model odgovara jedino stranim bankama. Ako se ljudi ne istrgnu od masovne manipulacije koju bankarski karteli provode uz pomoć političke elite i masovnih medija jednog jutra će se probuditi kao beskućnici i skupljači boca u zemlji koju su stvarali i branili njihovi preci.
John Adams (1735-1826) je bio u pravu kada je izrekao sljedeće riječi: ”Postoje dva načina za osvajanje i porobljavanje jedne nacije. Jedan je mačem. drugi je dugom.”
Uistinu, prijeti nam opasnost da ono što smo dobili u ratu, izgubimo u miru. Vrijeme je da se probudite, da kažete dosta i zbogom manipulaciji i pranju mozga, te da istinu koju ste sada shvatili prenesete ljudima oko sebe.
PS: U zadnje vrijeme plasira se lažna teza “da valutna klauzula postoji zato jer ljudi štede u devizama”, a ne zato jer je HNB mjenjačnica.
Bitno je napomenuti i da ljudi povezani sa bankarskim kartelima (i oni prevareni od strane tih istih) plaše naš narod pričama o ‘hiperinflaciji’ ukoliko HNB prestane funkcionirati kao mjenjačnica, a tečaj postane realan. To je laž, a činjenice su najveći dokaz protiv te tvrdnje. Da ne bi imali dvojbe oko toga, ovo su podaci za 2010., tada smo uvezli robe za 110 mlrd kn, a izvezli robe za 64.8 mlrd kn (pokrivenost uvoza izvozom 60%), međutim devizni priljev od turizma iznosio je 6,24 mlrd €, odnosno 46 mlrd kuna. Upravo onoliko koliko nam treba za uspostavu devizne ravnoteže.
Ako vas zanima više o ovoj temi obavezno pročitajte knjigu “Kako je nastao novac”.