Nemoguće je imati monetarni suverenitet ako je 92% banaka u stranom vlasništvu. Međutim, pitanje koje se postavlja jest sljedeće – kakoga ga uspostaviti?. Da bi ste to shvatili morate znati dvije tajne koje su skrivene od šire javnosti, prva je da je HNB mjenjačnica, a ne centralna banka [obavezno pročitati što to znači], a druga je da banke rade multiplikaciju depozita i kredita, odnosno stvaraju novac iz ničega [obavezno pročitati što to znači].
Sukladno tome, naš monetarni sustav vrlo je sličan argentinskom prije financijskog sloma [bilo bi dobro to pročitati]. Sada dolazimo do ključne stvari, a to je sljedeća, valutna klauzula postoji zato jer je HNB mjenjačnica, onog trenutka kada se valutna klauzula ukine (izmjenom zakona o obveznim odnosima), HNB prestaje biti mjenjačnica i postaje centralna banka, odnosno počinje raditi kunsku emisiju novca (novac koji se pušta u opticaj više nema pokrića u vanjskom dugu). Tome je tako zato jer je nemoguće ukinuti valutnu klauzulu na kredite sve dok je pokriće za te iste kredite u vanjskom dugu, odnosno stranoj valuti.
Druga ključna stvar jest da je sasvim izvjesno da će puštanjem kuna u opticaj koje nemaju pokriće u vanjskom dugu (pretvaranjem HNB-a iz mjenjačnice u centralnu banku) doći do slabljenja odnosno devalvacije kune u odnosu na euro. Budući da se valutna klauzula ukida istovremeno i na kredite i na štednju, svi oni koji imaju depozite u bankama svjesni su toga da će u slučaju ukidanja valutne klauzule (i devalvacije kune) izgubiti dio svoje ušteđevine jer će kune koje imaju u bankama vrijediti manje (kako kuna bude slabila). I tu se krije bit cijele stvari, onog trenutka kada se najavi ukidanje valutne klauzule na štednju (depozite) i kredite, svi oni koji imaju novac u bankama (depozite) će krenuti na banke i tražiti da im banke njihov novac isplate u gotovini i to u stranoj valuti (da im daju eure), jer znaju da će kuna pasti, a više u bankama ne mogu štediti u eurima.
Budući da se radi multiplikacije novca koju rade banke, u bankama nalazi manje od 17% od ukupnih depozita koji tamo navodno postoje, banke neće imati sa čime isplatiti te ljude i sve će redom, jedna za drugom propasti. Da vam dam slikovit primjer, ako je ukupna količina depozita u bankama 213 mlrd kuna, one u gotovini nemaju više od 17% depozita, odnosno u svim bankama zajedno nema više od 32 mlrd kuna. Zašto banke posluju na takav način? Zato jer su shvatile da 90% depozita nikad ne izlazi iz banke nego samo mjenja broj računa, te da sav ‘višak’ novca (koji im ne treba za tekuće poslovanje) mogu izdavati kao kredit.
Upravo iz tih razloga, sve banke u argentini su propale. Iz istog razloga propasti će i sve strane banke u Hrvatskoj ukoliko se ukine valutna klauzula. To je pravi razlog zašto političke elite ne žele da se valutna klauzula ukine. Ne zato jer im je stalo do onih koji imaju deviznu štednju nego zato jer znaju, da će svi strani vlasnici banaka biti razvlašteni od svoje imovine u HR ukoliko se to dogodi. Što se događa nakon sloma banaka? Ništa posebno, država dokapitalizira banke novcem iz HNBa (sanira ih), odnosno pokrije novcem dio multipliciranih depozita (pretvori ih u realne). Tom mjerom sve sanirane banke ujedno postaju i vlasništvo države, a država postaje zajedno sa bankama i vlasnik njihove aktive koja iznosi 307 mlrd kn (svibanje 2011.), tolike su naime obveze građana, tvrtki i države prema bankama.
Tek sada država može rješiti kreditnu krizu koja je bila posljedica propalog i neodrživog monetarnog modela kojeg su strane banke i uvoznički lobi zastupale. Drugim riječima, država počinje provoditi monetarnu reformu. Da bi olakšala život prezaduženim građanima država mora ili otpisati dio duga koji je stvoren kreditnom multiplikacijom (nepostojećim novcem) ili višestruko povećati novčanu masu (napraviti devalvaciju nakon ukidanja valutne klauzule). Sve skupa pretpostavka je da će dug radi tih mjera biti realno umanjen za 80%. Kao što sam već napomenuo, alternativa otpisu dijela duga je da država napravi jaču početnu inflaciju, tako da inflacija pojede kredite.
Što se tiče onih koji imaju depozite, njihovi depoziti biti će osigurani sanacijom banaka, ali će realno vrijediti manje radi devalvacije (slabljenja kune), odnosno pretpostavka je da će izgubiti 20-25% od realne vrijednosti. Na taj način biti će ispravljene greške iz prošlosti i kreditna kriza će prestati, isto kao i masovne blokade i ovrhe. Skoro sve blokirane čeka deblokada, a imovina goleme većine ljudi koju su strane banke htjele oduzeti biti će spašena od ljudožderskih ovrha. Obitelji će biti spašene i njihova djeca neće morati ići na ulicu.
Nakon toga ide drugi dio monetarne reforme, on je usmjeren na stvaranje dugoročno održivog monetarnog modela. Drugim riječima država svoj deficit više neće pokrivati zaduživanjem (akumulacijom duga), nego nekreditnom emisijom novca od HNB-a, a banke više neće moći raditi kreditnu multiplikaciju uz pomoć nepostojećeg novca, jer će se razina obvezen rezerve podići na 50%.
Jaka kuna otići će u povjest, skupa sa restriktivnom monetarnom politikom koju su provodili Rohatinski i njegova družina. Ispred nas nalazi se ekspanzivna monetarna politika (kontrolirana inflacija do 8%), koja će biti posljedica postupnog povećavanja novčane mase. Time će Hrvatska stvoriti osnovne preduvjete za gospodarski rast, punu zaposlenost i razvoj, te dugoročno održiv i likvidan financijski sustav.
Ukoliko vas više zanima ova tematika, obavezno pročitajte knjigu “Kako je nastao novac”.
Novi List je nedavno objavio da je broj blokiranih poslovnih računa 109.000, skromni ispravak.
http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Gospodarstvo/Fina-blokirala-162.000-racuna-gradana-i-109.000-tvrtki
Osim toga da vlada radi u interesu krupnog kapitala i bankarskog lobija potvrđuju i razni ekonomisti u hrvatskoj, npr:
interwiev tjedna, Maruška Vizek, danas.hr:
http://danas.net.hr/intervju-tjedna/page/2011/03/02/0450006.html
ako je ovo gore istina onda je guverner hnba vece zlo o same vladajuce strukture. a svi ga uzdizu u nebesa kak radi odlican poso. hmmm …
profesor Ljubo Jurčić je u svom predavanju govorio o sličnim problemima…naš monetarni sustav je izveden na način da ne koristi većini ekonomskih subjekata
Hvala za ovaj post :),
baš smo sinoć kolege blogeri dogovarali da na naš blog stavimo Vaš intervju za TV Bujicu s prethodnog posta ( plus video dr. Kulića o HNB, te sličnih istupa M. Franciškovića i Ljube Jurčića – kada više pametnih ljudi vidi isti problem, onda zaista ne bi trebalo imati nikakve dvojbe ).
Ovaj tekst će biti izvrsna nadopuna onima koji bolje primaju informacije čitanjem nego slušanjem.
Baš zgodan sinkronicitet. 🙂
Dodatno bih pohvalila komentatora @ Anonymous Coward koji je u jednom od prethodećih osvrta jako dobro pravnim rječnikom obrazložio pojam “nacionalizacije”, te nadodao konkretan slikovit primjer s T-Com.
Odličan članak! Upravo ovo o ćemu govoriš diže kosu svim političkim “elitama” u Hrvatskoj jer je jasno ko dan kako niti jedna politička opcija ne želi izvaditi Hrvatsku iz dužničkog ropstva.
Budućnost političara je osigurana, i lijevi i desni i srednji znaju i čekaju samo jedno, ulazak u EU kako bi nakon toga dobili još moćnije i utjecajnije pozicije. Ništa drugo ne pokušavaju, a niti ništa drugo im EU ne nudi.
EU je tu kako bi iskorištavala zemlje poput nas. Ne bi Njemačka ni Francuska bila bogata da ne iskorištavaju svoje susjede, a to lijepo rade u okvirima EU naređujući nam da donosimo zakone koji njima idu u korist, a za nas korist nije bitna.
Kad govorimo o bankama i uništavanju financijske sposobnosti Hrvatske, želio bi dodati još jedan vrlo očit primjer zakona koji ide direktno na štetu građanima Hrvatske.
Porez na zlato i srebro u Hrvatskoj je čak 60%. U Sloveniji je oko 20%, u Njemačkoj oko 7%. Ovi plemeniti metali nisu luksuz – oni su novac – realna vrijednost kojoj se kupovna moć ne smanjuje usred inflacije ili usred porasta cijena.
Ovako visok porez na plemenite metale je samo dio politike financijskog terorizma protiv Hrvatske.
Ma na koji su to nacin Island i Nizozemska “nacionalizirali” banke? Pa to mi je prva vijest. Nekako ne vjerujem da se tu radi o tradicionalnoj “nacionalizaciji” ili grijesim? Sto se tice inflacije, sjecam se vremena prije dolaska Ante Markovica na mjesto premijera u bivsoj Jugi. Inflacija je bila do 15% mjesecno, svi koji su dobili placu odmah su kupovali valute (DM) od svercera kako bi ih lagano mjenjajuci tijekom mjeseca, mogli prezivjet. Stanje je bilo nepodnosljivo. Jedini koji su zaradjivali, bili su sverceri. Vjerujem da inflacija nije rijesenje. Bolje bi bilo natjerat banke da stave moratorij na sve kredite na razdoblje od npr. 5 godina. (Ili to ili im rebnut veeeliki porez). To ce osloboditi dio novca da ljudi ponovo pocnu trositi te tako pokrenuti proizvodnju. Zatim zakonski ograniciti nove kredite na maksimalni iznos kamate isti kao u EU. (To mozemo pod izlikom “priblizavanja” Hrvatske EU). Vjerujem da je to najbrzi nacin da se odmah nesto pokrene.
Oni svi mehanizmi koji su opisani, uopce ne drze vodu. Sve je to nategnuto i bilo koji laik (a kamoli ekonomist) moze tu naci puno rupa.
Pročitaj članak o nacionalizaciji na wiki http://en.wikipedia.org/wiki/Nationalization
Što se tiče inflacije, ona MORA biti veća od 2%, ali MANJA od 8% godišnje.
Ja govorim o ekspanzivnoj monetarnoj politici, a ne hiper-inflaciji iz doba real socijalizma
http://bs.wikipedia.org/wiki/Monetarna_politika
Efekti ekspanzivne monetarne politike
porast novčane ponude
smanjenje kamatnih stopa
povećanje investicija
povećanje BDP i proizvodnje
porast zaposlenosti
pročitao sam o nacionalizacijama na ovom linku koji si dao. niti Švedska niti Nizozemska nisu uzele banke od vlasnika bez naknade samo tako. Država je preuzela banke koje su zapele u velike probleme i tako ih spasila da se ne dogodi još veće sranje. Nitko nije vlasnicima samo tako uzeo banke jer eto nama sada to više ne odgovara.
Gle, svejedno ih je nacionalizirala, odnosno oduzela vlasnicima bez naknade, zašto i kako nije bitno ono što je bitno jest da je nacionalizacija moguća praksa i da se događa svugdje po svijetu.
Slažem se.Ali se nekako bojim da naši vladajući nemaju za to petlje.
[…] https://zelenapolitika.wordpress.com/2011/03/21/zasto-moramo-nacionalizirati-banke/ […]
jesam za nacionalizaciju ivane, ali sva ta drzavna poduzeca i banke onda treba stavit na bubanj da NASI gradani mogu kupiti….nikako ostaviti toliku moc politicarima, pa makar bili postenim u pocetku, tolika moc ce ih korumpirat kao i sve…
Upravo tako klarić, treba nakon nacionalizacije omogućiti zaposlenicima banke i komitentima da kupe banku ispod cijene, neka vrsta samoupravljanja kroz model radničkog dioničarstva.
Država mora imati tu samo prolaznu ulogu da izbavi ljude iz omče koje im strane banke stežu oko vrata i za provođenje monetarne i porezne reforme.
Bravo!samo tko će to provesti u djelo?naši vlastodršci nemaju za tp petlje